Knjiga se sastoji od četrnaest radova: povijesni raspon na koji se oni odnose iznosi preko 150 godina, od prvih radova M. Cihlara Nehajeva do recentnih djela hrvatske prozne produkcije (romani K. Novaka, I. Prtenjače, O. Savičević Ivančević, D. Karakaša…). Matičević pomno ra&sc...
Knjiga Književnost i povijest. Književnopovijesne studije o odnosu književne, kulturne i opće povijesti sastoji se od četiriju tematski koherentnih cjelina: "Historiografske percepcije", "Monografski aspekti", "Gundulić u svjetlu književne antropologije" i ...
Tekstovi u ovoj knjizi nešto su poput desetogodišnjeg dnevnika čitanja novije hrvatske proze. Govore dvostrukim jezikom: jezikom struke i stručne literature, ali i jezikom doživljaja književnog djela, jezikom emocija i dojma… baš onako kako je to prije stotinu godina ...
Knjiga se bavi ključnim problemima književne povijesti, odnosno, načelima istraživanja povijesti književnosti u suvremenoj historiografskoj i teorijskoj literaturi. U uvodnom dijelu razmatraju se pojmovi povijesti književnosti i tradicije kao načelnih pristupa građi književnosti iz pro&sca...
S obzirom da svi tekstovi pa tako i književni prenose određenu poruku autora, nužno je da čitatelji budu u stanju iščitati njihovo značenje. Pri tome se književna djela kao umjetnički artefakti tj. fikcionalni tekstovi razlikuju od faktualnih tekstova, što pred recipijente stav...
Usprkos njegovoj popularnosti na suvremenoj umjetničkoj sceni, format izvedbenog predavanja i u globalnom je smislu kronično teorijski zanemaren fenomen koji vapi za aktualnim interpretacijama i čitanjima. Ova je knjiga stoga važan doprinos konceptualizaciji žanra koji operira na granici umjetn...
U knjizi Prouke i portreti Mirka Tomasovića valja uz marulološke teme istaknuti i autorovu polemičnost prema sustavnom omalovažavanju hrvatske tradicije s jedne strane hrvatske renesanse u radovima nekih talijanskih kroatista iredentističkih nagnuća, a s druge strane hrvatskoga romantizm...
U knjizi riječ je o autorima dvojne (ili više) identitetske pripadnosti koji ne zadovoljavaju tradicionalne kriterije uokviravanja u koncepte nacionalne književnosti. Osim toga, kada se izdvoji popis dotičnih autora, uočljiva je i određena poveznica ili imaginarna krivulja na koju se mog...
Predmet ove knjige jest filozofski aspekt bavljenja književnošću. Uvod započinje pretpostavkom i medijem čitave problematike – jezikom i pismom, nakon toga prelazi na kontekst književnosti , baveći se poviješću nastanka pojma, izdvajanjem i razgraničavanjem književne dj...
U knjizi "Kroatološki ogledi" donose se radovi vezani uz književnoznanstveni projekt Hrvatski književni povjesničari (prilozi o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Ivi Frangešu, Antunu Barcu i Đuri Šurminu); slijede prilozi u kojima se komentira međunarodno priznanje h...
Temeljno obilježje dokumentarne književnosti je njezina rascijepljenost između fikcionalnog i faktografskog diskurza jer pozivanjem na status dokumentarnoga polaže pravo na neupitnu autentičnost činjeničnog materijala, no istovremeno počiva na klasičnim književnim postupcima korište...
Prijevod s njemačkoga: Jelena Spreicer. U potrazi za spoznajom neka mlada žena dospijeva u šumu. Tamo susreće medvjedicu koja ju iz priče u priču uvodi u povijest čovječanstva. U simbolici bajke počivaju prvotan poligaman način života kao i povezanost s prirodom ranih europskih pre...
U prvom se poglavlju knjiga „Opće značajke (luzo)afričke književnosti“, u kratkim crtama opisuju obilježja primjenjiva na svaku pojedinu afričku književnost portugalskog jezičnog izraza, uz znakovitu napomenu kako „nijedna od tih nacionalnih književnosti nije uniformna, po...
Knjiga donosi uvod u tip istraživanja koji se u humanističkim znanostima afirmira i razvija u posljednjih tridesetak godina. Radi se o pristupu koji se u Francuskoj označava nazivom „histoire du livre“, a u angloameričkim sredinama „History of the Book“, ili jednostavnije...
Uvod u dječju književnost iz dvostruke, književnopovijesne i književnoteorijske perspektive, a s naglaskom na hrvatskom kontekstu predstavlja ključna mjesta konstituiranja dječje književnosti. Nakon prvog poglavlja u kojem se problematizira pojam dječje književnosti, slijedi poglavlje u koj...
Knjiga "Uvod u hrvatsku kratku priču" bavi se povijesnim razvojem kratke priče kao žanra te stavlja naglasak na teorijski pristup kratkoj priči kao i na opisivanje njezinih generičkih obilježja. Kratka priča promatra se u hrvatskom književnom kontekstu. Kratka priča vrlo je p...
Knjiga "Uvod u feminističku književnu kritiku" svojim naslovom ukazuje na oprezni zahvat u transdisciplinarno polje feminističke teorije koje je teško svesti isključivo na izučavanje književnosti, premda se u tim okvirima nastoji zadržati. Razumijevamo pritom riječ „kr...
Klasicizam je u povijesti književnosti moguće odrediti kao književni stil i književno razdoblje. Stoga je pristup temi usmjeren na proučavanje temeljnih odlika književnih tekstova kanonskih autora klasicizma, a s druge strane na njegove vremensko rasprostiranje u pojedinim nacionalnim književ...
U sklopu biblioteke „Uvodi“, koja donosi koncizno prezentirane preglede važnih područja znanosti o književnosti, kao jedna od prvih knjiga objavljen je "Uvod u romantizam", središnju stilsku formaciju europske književnosti s kraja 18. stoljeća i prve polovice 19. st...
Knjiga obuhvaća desetak tekstova objedinjenih tematiziranjem kulturnopovijesnih i teorijskih aspekata hrvatske kulturne tradicije. U središtu autoričina interesa su kulturne pojave i problematika povezana s verbalnim folklorom i usmenom književnošću, osobito poezijom. Jedinst...
Knjiga se bavi razdobljem američke književnosti koje obuhvaća prvu nacionalnu generaciju autora do razdoblja Građanskoga rata, a kroz prizmu specifičnog društvenog i kulturnog fenomena, načina na koji se mračni ženski likovi uspostavljaju kao ključne tekstualne i ideološke fig...
