Kratki opis
Knjiga Književnost i povijest. Književnopovijesne studije o odnosu književne, kulturne i opće povijesti sastoji se od četiriju tematski koherentnih cjelina: "Historiografske percepcije", "Monografski aspekti", "Gundulić u svjetlu književne antropologije" i "Drevni i moderni glasi". U prvoj cjelini autor kritički problematizira aspekte s kojih se u našoj književnoj kritici i povijesti književnosti sagledavaju djela kanonskih autora, u drugoj prevladavaju mediteranske teme, a treća je, kako joj i naslov kazuje, određena antropološkim pristupom Gunduliću te uvodno, kao postavljanje metodoloških temelja, prikazuje antropologiju Girarda i Gansa. Četvrtu cjelinu tvore dvije studije, jedna opisujući poetiku političke prakse Držića i Vetranovića, a druga opus Gorana Tribusona. Koristeći raznorodne metodološke postupke, auktor sagledava književna i kazališna ostvarenja u kontekstu kulturne i opće povijesti, vodeći računa i o tom da njegovi tekstovi budu pisani razgovijetni i da brušenim stilom dopru do ciljnoga čitateljstva.
Biografija:
Antun Pavešković (Dubrovnik, 15. travnja 1957.) diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Doktorirao je radnjom Mavro Vetranović na tromeđi stilskih formacija. Do 1991. radio je kao spiker-voditelj Hrvatskog radija – studio Zagreb. Scenarist je niza edukativnih filmova na Hrvatskoj televiziji. Surađivao je pri uređivanju i tiskanju knjiga na stranim jezicima za 59. svjetski kongres PEN-a u Dubrovniku. Od 1993. zaposlen je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao lektor HAZU i tajnik redakcije časopisa Forum, potom u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU, do umirovljenja u zvanju znanstvenog savjetnika 2023. Od 2003. do 2012. urednik je u književnom časopisu Republika, a od 2012. urednik u Maloj knjižnici DHK. Honorarno je predavao na Filozofskom fakultetu u Splitu, Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, Odsjeku za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld i Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Osnivač je Hrvatske udruge za generativnu antropologiju. Objavio je znanstvene i stručne knjige Slikotvorstvo Pijerka Bunića Lukovića, Rubovi, Mavro Vetranović. Hrvatski književni prostor, Šturak i čemerika. Antologija hrvatskoga pjesništva do narodnoga preporoda, Fusnote ljubavi i zlobe te knjige proze: Oproštaj, Suvišna roba i Prispodobe. Godine 2018. zbirka pripovijedaka Prispodobe ušla je u u ži k rug za Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski”. Auktor je brojnih znanstvenih studija, feljtona, kazališnih i književnih kritika. Bio je član Međunarodnog savjetodavnog
odbora međunarodnog e-časopisa za održivi razvoj Notitia. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskog centra PEN-a. Surađuje u izradi Kazališnog leksikona Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže. Od 2023. član je Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije.