Kratki opis

Uvod u dječju književnost iz dvostruke, književnopovijesne i književnoteorijske perspektive, a s naglaskom na hrvatskom kontekstu predstavlja ključna mjesta konstituiranja dječje književnosti. Nakon prvog poglavlja u kojem se problematizira pojam dječje književnosti, slijedi poglavlje u kojem se opisuju ključni institucionalni mehanizmi njezine produkcije, distribucije i valorizacije: nakladnici, knjižnice, nagradne knjige, lektira, cenzura i dr. Zatim slijedi poglavlje posvećeno statusu autora i čitatelja dječje književnosti te poglavlje o statusu žanra u dječjoj književnosti. U sljedeća tri poglavlja predstavljaju se povijesne i poetičke značajke slikovnice, romana, bajke i fantastične priče te dječjeg pjesništva. Posebno je poglavlje posvećeno u dječjoj književnosti istaknutom fenomenu književne animalistike, dok se u završnom predstavljaju konture dječjoj književnosti srodne, ali vjerujemo u odnosu na nju i odjelite, adolescentske književnosti.
Radi se o studiji koja se temelji na višegodišnjem istraživačkom i nastavnom iskustvu obiju autorica, a koja uz nove podatke i uvide iz područja povijesti dječje književnosti, kao i kroz nastojanje na problemskoj sintezi, teži ponuditi okvir za razumijevanje dječje književnosti kao kompleksnog kulturnog, umjetničkog i društvenog fenomena.

MARIJANA HAMERŠAK (Split, 1977) diplomirala je 2000. godine komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirala 2008. godine u okviru poslijediplomskog doktorskog studija književnosti, a s disertacijom Tvorbe djetinjstva i preobrazbe bajke u hrvatskoj dječjoj književnosti (mentor dr. sc. Dean Duda). Od 2001. godine zaposlena je pri Institutu za etnologiju i folkloristiku, danas na radnom mjestu znanstvene suradnice. U znanstveno zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 2013. godine. Autorica je knjige o odnosima povijesti djetinjstva i bajke hrvatske dječje književnosti 19. stoljeća (Pričalice, Zagreb 2011). Sa Suzanom Marjanić uredila je zbornik programatskih, problemskih i preglednih folklorističkih radova (Folkloristička čitanka, 2010), a s Ivom Pleše i Ana-Marijom Vukušić zbornik kritičkih rasprava o recentnom valu baštinizacije kulture (Proizvodnja baštine, 2013). U hrvatskim i inozemnim  znanstvenim časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene i stručne radove o teorijskim, materijalnim i institucionalnim aspektima dječje, popularne i usmene književnosti te popularne (dječje, medijske i dr.) kulture, kao i o teorijskim i metodološkim aspektima folkloristike, etnologije i sl. Sudjelovala je na nizu znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te na brojnim predstavljanima, tribinama, radijskim i televizijskim emisijama. Članica je Hrvatskog etnološkog društva te Hrvatskog društva istraživača dječje književnosti (članica nadzornog odbora 2009-2013). Bila je članica uredništva znanstvenog časopisa Libri et Liberi: časopisa za istraživanje dječje književnosti i kulture (Zagreb, 2012-2013). Surađivala je s Odjelom za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, isprva kao izvođačica, a zatim i nositeljica kolegija Etnologija i folkloristika I (2010-2011). Od 2009. do danas na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao vanjska suradnica kontinuirano drži kolegije iz područja folkloristike i dječje književnosti (Odsjek za kroatistiku, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Poslijediplomski studij književnosti, kulture, kazališta i filma). 
DUBRAVKA ZIMA rođena u Zagrebu 1972. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završila u Zagrebu, diplomirala 1995. na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. do 2009. zaposlena kao znanstvena novakinja u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, od 2009. do danas na Odjelu za kroatologiju na Hrvatskim studijima. Dva je puta bila stipendistica CEEPUS-a na Sveučilištu u Beču (1999. i 2003.). Magistrirala 1999. s temom Ivana Brlić Mažuranić, monografija,  doktorirala 2004. s disertacijom Hrvatski dječji roman. Primarni znanstveni interesi hrvatska i svjetska dječja i adolescentska književnost, studije djetinjstva (childhood studies) i srodne teme. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održavala nastavu iz kolegija Dječja književnost, Književnost za mladež i srodnih kolegija na diplomskom studiju, te kolegij Hrvatska dječja književnost na doktorskom studiju na Odsjeku za kroatistiku, kao i kolegije Dječja književnost i Književnost za mladež na Dopunskom studiju za nastavnike na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Na Odjelu za kroatologiju nastavno usmjerena na dječju i noviju hrvatsku književnost. Objavila je dvije knjige (Ivana Brlić Mažuranić, ZZOK, Zagreb, 2001. i Kraći ljudi. Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Školska knjiga, Zagreb, 2011.). Govori njemački i engleski jezik.