Kratki opis

Monografija donosi pregled stvaralaštva Frana Funtaka, jednog od najznačajnijih i najplodnijih arhitekata Slavonije u prvoj polovici 20. stoljeća. Obuhvaća 336 stranica, a sadrži oko 370 ilustracija te brojne tablice i grafikone kojima se zorno ilustrira ne samo opus ovog arhitekta već i povijest arhitekture grada u kojemu je najvećim dijelom živio i stvarao – Vukovara.
Po povratku sa školovanja u Budimpešti Fran Funtak vrlo brzo postaje jedan od prvih hrvatskih stručnjaka za gradnje u armiranom betonu u kojem realizira niz objekata s jasnim obilježjima tada dominantnog secesijskog stila. Gradi mostove (po cijeloj Hrvatskoj, od Krapine do Vinkovaca, među njima i most na Velikom Strugu, tada dužinom od stotinu metara najveći u Hrvatskoj), te brojne javne, stambene i sakralne objekte u Vukovaru (kalvinska crkva s prvim realiziranim armiranobetonskim zvonikom u Hrvatskoj, Mađarska škola, stari vodotoranj, vila Streim na Vučedolu). Po završetku Prvog svjetskog rata oblikovni jezik njegove arhitekture poprima elemente art–decoa i međuratnog klasicizma. Podiže brojne stambene građevine, sinagoge (veliki hram u Vinkovcima iz 1922., te grobljanska kapela u Vukovaru iz 1928.), te crkve (Krndija, 1934.-37.). Tijekom tridesetih godina usvaja elemente moderne. Nakon 1945. živi u Županji, gdje radi najprije za građevinsko poduzeće «Norma», a potom za «Radnik». Vodi izgradnju županjske Sladorane, jedna od najvećih investicijskih poduhvata u tadašnjoj Hrvatskoj, a projektira i brojne stambene kuće u ovom gradu i njegovoj okolici.

DRAGAN DAMJANOVIĆ je rođen 31. 10. 1978. u Osijeku. Osnovnu školu završio je u selu Poganovcima, gdje je i odrastao, te u Podgoraču. Srednju školu, opću gimnaziju, završio je 1993. - 1997. u Našicama. Potom, 1997. - 2002. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu studira dvopredmetni studij povijesti umjetnosti i povijesti. Poslijediplomski studij povijesti umjetnosti upisuje 2002. godine, a od 1. ožujka 2003. počinje raditi kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest umjetnosti na projektu "Hrvatska umjetnost XIX. i XX. stoljeća u europskom kontekstu" prof. dr. sc. Zvonka Makovića. Magistrirao je u ožujku 2005. s temom Vukovarski arhitekt Fran Funtak (mentor prof. dr. sc. Zvonko Maković). Odmah nakon obrane magisterija upisuje izvandoktorski studij i prijavljuje doktorsku disertaciju pod nazivom Đakovačka katedrala (mentor prof. dr. sc. Zvonko Maković). Disertaciju je obranio 14. prosinca 2007. pred komisijom prof. dr. sc. Zlatko Jurić, prof. dr. sc. Zvonko Maković i dr. sc. Irena Kraševac. U proljeće 2002., od strane prof. dr. sc. Iskre Iveljić s Odsjeka za povijest uključen je u projekt Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena s Istočno-europskog instituta Slobodnoga sveučilišta u Berlinu, a u organizaciji Pakta stabilnosti Jugoistočne Europe. U sklopu ovog projekta bio je jedan od troje predstavnika Hrvatske na intenzivnim tečajevima u Sinai (Rumunjska, travanj 2002.),. Leipzigu (listopad 2002.), Banskom (Bugarska, travanj 2003.), Berlinu (studeni 2003.), Ohridu (lipanj 2004.) i Beogradu (rujan 2004.). Na kursu u Banskom održao je izlaganje "Die bürgerliche Wohnkultur in Kroatien". U sklopu istoga projekta boravio je u studenom i prosincu 2004. na stipendiji na Freie Universität u Berlinu. Kao stipendist Austrijskog kulturnog foruma u listopadu i studenom 2005. istraživao je u Beču arhivsku građu vezanu uz izradu prijavljene doktorske disertacije "Đakovačka katedrala". Od ožujka 2004. sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest umjetnosti, izvodeći nastavu i seminare iz predmeta Osnove likovnih umjetnosti (ljetni semestar 2004.), seminare iz predmeta Umjetnost XIX. stoljeća i Moderna i suvremena umjetnost (od nastavne godine 2004/2005 nadalje). Kao zamjena prof. dr. sc. Zvonka Makovića držao je nekoliko predavanja iz Moderne i suvremene umjetnosti (nastavna godina 2005/2006. i 2007./2008.), a u nastavnoj godini 2007./2008. nastavu i iz izbornog kolegija Friedrich Schmidt i neogotička arhitektura Austro-ugarskog historicizma. Glavno područje istraživačkog interesa vezano mu je za povijest arhitekture sjeverne Hrvatske i Slavonije u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća: ponajprije za historicizam (neogotika, neoromanika, neobizant), te secesiju.