Kratki opis

   Ova knjiga je sintetički prikaz djelatnosti i svakodnevnog života dviju generacija elitnih zagrebačkih privrednika: očevi pripadaju prvom naraštaju modernog privrednog građanstva, a sinovi su djelatni na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće.
   Autorica ističe heterogenost strukture privredne elite, osvrćući se pritom i na konfesionalnu i etničku pripadnost, te prikazuje njen odnos prema dva ključna procesa 19. stoljeća: modernizaciji i nacionalnom pitanju. S tim u vezi detaljno se obrađuju aktivnosti privrednika u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj sferi. Tako se u poglavlju «Doba rada i mozganja» posebice osvrće na osnutak novčanih zavoda i industrijskih pogona, sudjelovanje na gospodarskim izložbama, razvoj prometa, trgovine i poduzetništva, te na stavove privrednika o ekonomskoj liberalizaciji. Politički angažman privredne elite prikazan je na visokoj razini Banskih konferencija i Hrvatskog sabora, ali i na lokalnoj razini u zastupstvu grada, za što je znatan dio privrednika bio zainteresiran, sudjelujući u procesu pretvaranja Zagreba u moderno urbano, administrativno ali i nacionalno središte. Treći bitni segment posvećen je kulturi i prosvjeti, pa autorica detaljno obrađuje sudjelovanje privrednika u utemeljenju i radu kulturnih udruga i institucija, te njihove napore na poboljšanju stručnog i općeg obrazovanja. S obzirom da je dio najuspješnijih privrednika posao nastojao prepustiti sinovima, zasebno poglavlje posvećeno je nastajanju «privrednih dinastija» poput porodica Alexander, Crnadak, Hatz, Pongratz, Prister i drugih. Stasanje modernog građanskog društva promijenilo je društveni položaj žena a ekonomska modernizacija donijela je i njihovo izraženije sudjelovanje u poslovnom sektoru, pa se autorica bavi i tom problematikom, prikazujući djelatnost žena privrednica i položaj žena u obiteljima privrednika.
   Naposljetku, u vrlo opsežnom poglavlju autorica je nastojala obraditi svakodnevicu privredne elite, kako u radnom tako i u privatnom okruženju. Čitatelju je ponudila uvid u nastanak moderne poslovne kulture, u obiteljski život, provođenje slobodnog vremena, položaj djece i adolescenata, vizualnu prezentaciju na portretima i fotografijama te kulturu smrti (odnos prema smrti, način ukopa, nadgrobni spomenici).

ISKRA IVELJIĆ rođena je 1959. u Frankfurtu na Majni. Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji i diplomirala povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. do 1990. radila je u Hrvatskom državnom arhivu, a od 1990. do 1993. u Institutu za suvremenu povijest. Magistrirala je 1992. radnjom „Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848. – 1850.)“ i doktorirala 1998. disertacijom naslovljenom „Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860. – 1883.)“. Od 1993. zaposlena je na Odsjeku za povijest, od 2004. u zvanju izvanrednog profesora. Bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasavanjem moderne građanske elite te svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20 stoljeća. Također se u nekoliko radova pozabavila stanjem u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnosom između povijesti i društva tijekom istog razdoblja. Održala je referate na dvanaest međunarodnih konferencija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, SAD-u, Rumunjskoj i Sloveniji. Član je udruge American Association for the Advancement od Slavic Studies. Sudjelovala je u dva međunarodna projekta (Kroaten in Wien 1790-1918, voditelja prof. dr. Nevena Budaka i doc. dr. Haralda Heppnera; Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena) te u više hrvatskih projekata.