Kratki opis

Boris Beck vraća se u ovom romanu, nakon dva desetljeća, tematici Domovinskog rata. Njegova prva knjiga, zbirka priča "Metak u srcu Svetog Augustina" (2003), bila je, kako je to napisala Jadranka Pintarić, prva koja je u nas odstupila od prevladavajućeg ratnog diskursa te je ponajprije tematizirala odnose žena i muškaraca, a zadobila je recepciju i izvan Hrvatske jer je bila objavljena i u Beogradu i, u prijevodu, u Sofiji. Kratki roman "Alisa iza smrti" usredotočen je ponovno na ljubavne odnose koji u ratnoj situaciji zadobivaju posebnu dramatičnost i sudbonosnost. Priča prati dva izviđača smještena na motrilište uz frontu uz koje, s velikom dozom realizma, upoznajemo autentične okolnosti života na bojišnici, ali pomalo i mrežu odnosa među ljudima, kako braniteljima, tako i neprijateljima, čije isprepletene veze sežu u prošlost, te čiji dugotrajni i zatomljeni sukobi izbijaju u punoj snazi. No potraga za ljubavlju u prvom je planu: mlađi vojnik nastoji prevladati odvojenost od djevojke u koju je zaljubljen, a stariji otkriti što se dogodilo sa ženom u koju je bio zaljubljen i koja je nestala u ratnom vihoru. Pisano vrhunskim stilom, s nevjerojatnim obratima, književnost u najboljem svjetlu!
"Beck čitatelja razvlači poput gline preko pustinje ideološkog polja. (Ante Nenadić, Moderna vremena)

BORIS BECK rodio se 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Na Geodetskom fakultetu diplomirao je 1991, a na Filozofskom 2003, gdje je 2012. i doktorirao. Kao novinar u kulturi i urednik radio je u Vijencu, Zarezu i Nacionalu te na Hrvatskom katoličkom radiju. Od 2013. bio je zaposlen kao asistent i docent na Studiju novinarstva Sveučilišta Sjever u Koprivnici, a od 2018. docent je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Redovno surađuje s Večernjim listom i Vijencem, u kojem također uređuje prilog Inkluzija posvećen odnosu ranjivih skupina prema kulturi. 
Objavljivao je u mnogim časopisima u Hrvatskoj i Srbiji, BiH, Bugarskoj i Poljskoj te je sudjelovao na nizu kongresa i održao brojna znanstvena, stručna i popularna predavanja. Objavio je i priredio sljedeće knjige: Metak u srcu Svetog Augustina (2003), Krila u koferu (2004), Mrtvaci pod poplunom (2013), s Igorom Rajkijem Ne bih o tome (2008), Pandorina kutija (2017), (ur) Psalmi, prev. Antun Vranić 1816. (2017), (ur) Psalmi na gradišćanskohrvatskom jeziku (2018), Posljednja noć velikog pripovjedača (2019), Za njima je išao pas (2020); knjiga eseja Potemkinove ruševine (2021), Jednorog u virtualnoj šumi (2022) i Uloga moje obitelji u svjetskoj krizi (2022). U dva mandata bio je član Kulturnog vijeća za knjižničnu djelatnost i izdavaštvo Grada Zagreba, a u jednom od ta dva mandata bio je i njegov predsjednik. 
Suradnik je Hrvatskog biblijskog društva na prijevodu Svetog pisma. Potpredsjednik je Kajkavskog spravišča, udruge za promicanje kulture, znanosti i umjetnosti. Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog filološkog društva. Dobitnik je više književnih nagrada. Sudionik je Domovinskog rata i odlikovan Spomenicom. Oženjen je i otac četvero djece.