Kratki opis

S obzirom da svi tekstovi pa tako i književni prenose određenu poruku autora, nužno je da čitatelji budu u stanju iščitati njihovo značenje. Pri tome se književna djela kao umjetnički artefakti tj. fikcionalni tekstovi razlikuju od faktualnih tekstova, što pred recipijente stavlja dodatne zahtjeve na koje posebno u književno-znanstvenoj interpretaciji treba znati odgovoriti. Književni tekst od čitatelja očekuje određenu procjenu njegove vrijednosti, koja je ovisna i o izvantekstovnim i izvanknjiževnim čimbenicima kao što su stupanj obrazovanja, književno-čitateljsko predznanje, društvene i umjetničke mode i konvencije itd. U skladu s time osnovna koncepcija knjige Uvod u interpretaciju proze je da se čitateljima pruže informacije o tome kako pristupiti i interpretirati prozna djela ovisno o raznim čimbenicima kao što su vrijeme i književna epoha njihova nastanka, poetika pojedinih autora, kao i različite navike i potrebe suvremenih recipijenata književnih djela. Pri tome se naglasak stavlja na komunikativnom međuodnosu autor-djelo-čitatelj tj. na poruci autora, sadržaju djela i spoznaji recipijenata koja je podložna mijenama u različitim epohama. U knjizi se obrađuju vrste i osnovni elementi proznih tekstova kroz povijest s naglaskom na suvremenu književnu produkciju. Čitatelji će se uputiti u različite načine strukturne analize epskih tekstova te književne vrste kao što su vrste pripovjedača i način pripovijedanja, pripovjedno vrijeme i vrijeme pripovijedanja te obradu likova i načine pripovijedanja likova. U pogledu metodičke prakse književne interpretacije obrađuju se klasične i suvremene metode koje se mogu primijeniti na pojedina književna djela ovisno o njihovom sadržaju, epohi njihova objavljivanja i potrebama suvremenog recipijenta. Pri tome se razmatra koje su se stare ali i nove metode i paradigme tijekom vremena „potrošile“, kao i koje su zadržale svoj značaj za književnu interpretaciju ili bi ih trebalo nanovo „oživjeti“. Budući da je jedno od ključnih polazišta književne interpretacije društveni i povijesni kontekst vremena objavljivanja proznog djela, to područje će se u knjizi Uvod u interpretaciju proze obraditi u zasebnom poglavlju i uz primjenu suvremenih književnih teorija i metoda, pri čemu se teži logičnom spajanju prošlog horizonta, koji predstavlja i sadrži književni tekst, i suvremenog horizonta u kojemu se nalazi i iz koje perspektive tekst interpretira recipijent.

prof. dr. sc. GORAN LOVRIĆ rođen je 1963. godine u Zadru. Osnovnu školu pohađao je u SR Njemačkoj a gimnaziju u Njemačkoj i Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1982. godine upisuje studij njemačkog i engleskog jezika i književnosti, gdje diplomira 1986. godine s diplomskim radom Heinrich Böll als Gesellschaftskritiker). U listopadu 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje postdiplomski studij iz književnosti. Nakon odslušanog postdiplomskog studija u listopadu 1991. godine pod mentorstvom prof. dr. Viktora Žmegača brani magistarski rad Topos putovanja u suvremenoj njemačkoj književnosti. Akademske godine 1988./1989. godine zaposlen je kao asistent-pripravnik za njemačku književnost na Odsjeku za njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru, gdje je držao proseminare iz njemačke književnosti sve do isteka pripravničkog staža u listopadu 1991. godine. Kao mladi istraživač bio je uključen u znanstveni projekt Tema djetinjstva u poslijeratnoj njemačkoj književnosti. U dva navrata 1989. i 1990. godine koristio je mjesečne istraživačke stipendije Republike Austrije za istraživački rad u Beču.
Od siječnja 1997. zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zadru na radnom mjestu lektora i  višeg lektora na Odsjeku za njemački jezik i književnost. Kao viši lektor bio je od 2003. do 2006. godine uključen u TEMPUS projekt “Studium für Übersetzer / Dolmetscher in Kroatien” i sudjelovao je 2005. i 2006. na tečajevima na Institutu za prevođenje u Beču.
U srpnju 2005. godine obranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. Viktor Žmegač, prof. dr. Vlado Obad i prof. dr. Marijan Bobinac (mentor) doktorsku disertaciju Pripovijedanje i pripovjedač u austrijskom Heimat i Anti-Heimatromanu. Nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja humanističke znanosti, polje filologije, grana teorija i povijest književnosti, od listopada 2006. predaje predmete iz područja njemačke književnosti na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru.  U svibnju 2012. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od ak. god. 2007./2008. do ljetnog semestra ak. god. 2011./2012. godine obnašao je dužnost zamjenika pročelnice Odjela za germanistiku. Od akademske godine 2016./2017. pročelnik je Odjela za germanistiku. Na razini Sveučilišta član je Stručnog vijeća za humanističke znanosti i Vijeća mentora poslijediplomskog doktorskog studija Humanističke znanosti. Bio je član brojnih stručnih povjerenstava za izbor kandidata u nastavna, suradnička i znanstveno-nastavna zvanja.  Član je Udruge germanista jugoistočne Europe (SOEGV), Udruge germanista Srednje Europe (MGV) i Hrvatskog društva nastavnika njemačkog jezika (KDV). Organizirao je u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom iz Zagreba i drugim institucijama i izdavačima nekoliko gostovanja austrijskih i njemačkih pisaca i predstavljanje hrvatskog prijevoda njihovih djela te recenzirao brojne stručne i znanstvene radove i znanstvene monografije objavljene u Hrvatskoj i inozemstvu.
Dr. sc. MARIJANA JELEČ docentica je u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filologije, grana teorija i povijest, na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Diplomirala je na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za njemački jezik i književnost i na Odjelu za pedagogiju. Doktorirala je 2014. godine na temu iz suvremene austrijske prozne književnosti. Predaje kolegije iz povijesti austrijske i njemačke književnosti i teorije književnosti na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Istraživanja provodi u području humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti s naglaskom na suvremenu proznu i lirsku književnost njemačkog govornog područja, i u području didaktike književnosti. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima (London, Lovran, Zadar, Stuttgart, Bled, Maribor, Palermo itd.). Dobitnica je stipendije „Ernst Mach-Stipendium - weltweit“ koju za mlade znanstvenike dodjeljuje Savezno ministarstvo za znanost, istraživanje i gospodarstvo Republike Austrije, u sklopu koje je boravila na Sveučilištu u Beču. Autorica je znanstvene monografije Obitelj i povijest u suvremenom austrijskom generacijskom romanu (Leykam, 2015), te autorica i koautorica znanstvenih radova. Kao urednica i suurednica je objavila tri uredničke knjige s međunarodnih znanstvenih skupova. Objavila je dvadesetak izvornih znanstvenih članaka, recenzira znanstvene radove za domaće i strane časopise, školske udžbenike za njemački jezik i projektne prijedloge znanstvenih istraživanja. Suradnica je na uspostavnom istraživačkom projektu UIP-2020-02-3695 „Analiza sustava u krizi i nove svijesti u književnost 21. stoljeća“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Vanjska je suradnica na Odsjeku za njemački jezik na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću.