Kratki opis
Ova knjiga proučava srednjovjekovnu prošlost Splita od nastanka grada do konca 16. stoljeća. Kako se povijest Splita ne može ograničiti samo na nekoliko stoljeća srednjovjekovlja, autorica uvodi čitatelja u glavnu temu razmatranjima o Dioklecijanovoj palači i načinu na koji je ona prerasla u grad. Paralelno s tim urbanističkim promjenama, prati se i razvoj srednjovjekovnoga splitskog društva, suživot romanske jezgre i slavenskih pridošlica te uspostavu, odnosno obnovu crkvene organizacije u gradu koja je počivala na salonitanskom naslijeđu. Daljnje prostorno oblikovanje i sazrijevanje društva prati poglavlje koje se bavi razdobljem komunalne autonomije. Objašnjava se pojam komune u teritorijalnom smislu, opisuje širenje gradskog recinkta i rast prvih splitskih predgrađa te ocrtava oblikovanje splitskog srednjovjekovnog distrikta. Paralelno s teritorijalnim formiranjem komune, prati se i ustroj komunalnog društva te razvoj institucija komunalne vlasti u Splitu. Iduće poglavlje donosi političku povijest Splita u ranom i razvijenom srednjem vijeku s posebnim naglaskom na odnose prema državi hrvatskih narodnih vladara i prema hrvatskim velikašima u zaleđu grada, sve do uspostave personalne unije s Arpadovićima i prihvaćanja nove, iako tek privremene, vrhovne vlasti – ugarske. Iduća poglavlja razmatraju novine 15. stoljeća i uklapanje Splita u sasvim novu državu, Mletačku Republiku. Napose se promatraju upravne i društvene promjene što ih je donijela mletačka vlast, zatim noviteti u urbanističkoj slici grada te na koncu mletačka ekonomska politika u Dalmaciji i opći zastoj dalmatinske privrede. Sljedeće poglavlje opisuje doba ugroženosti, odnosno razdoblje 16. stoljeća u kojem su Turci Splićanima doslovce bili ante portas, a posljedice ratnog stanja opisuju se u poglavlju o ekonomskim i demografskim gubicima, nakon čega je ipak uslijedio oporavak. Knjiga završava pregledom kulturno-umjetničke baštine Splita u kasnom srednjem i ranom novom vijeku te malim pojmovnikom srednjovjekovne splitske povijesti. Uz svako poglavlje nalazi se i pripadajući popis literature, dok uvodno poglavlje na početku knjige donosi kratak pregled historiografije o srednjovjekovnom Splitu.
TONIJA ANDRIĆ rođena je 20. travnja 1981. g. u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Od 1999. studira na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirala 2005. g., a 2014. g. i doktorirala obranivši doktorsku disertaciju pod nazivom Život splitskog puka u srednjem vijeku: primjer obrtnika sredinom 15. st. Od 2008. g. zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu gdje drži nastavu iz kolegija vezanih za opću i nacionalnu povijest srednjeg vijeka te pomoćne povijesne znanosti. Od 2016. g. u znanstveno-nastavnom je zvanju docentice, a od akad. god. 2017./2018. obnaša dužnost pročelnice Odsjeka. Ljetni semestar akad. god. 2009./2010. provela je u Austriji, na Sveučilištu u Beču, kao stipendist OEÄD-a u svrhu znanstvenog i stručnog usavršavanja. Do sada je objavila jednu knjigu, više znanstvenih i stručnih radova te je izlaganjima sudjelovala u radu više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova i kniferencija. Područje užeg znanstvenog interesa joj je društvena i ekonomska povijest Splita u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.