Kratki opis
Lutkarstvo i kazalište lutaka možemo opisati kao sintezu različitih umjetničkih izraza jer u sebi objedinjuju jedinstvo doživljaja pokreta, likovnosti, glazbe, drame, plesa i književnosti te potiču stvaralaštvo, maštu, razvoj estetskih i kulturnih vrednota kako kod djece, tako i kod odraslih.
Različitost umjetničkih formi objedinjenih unutar lutkarstva iskazuje se prije svega kroz lutku kao medij, odnosno osnovno izražajno sredstvo ove scenske umjetnosti. Knjiga zamišljena je tako da umjetnost lutkarstva prikaže kroz različite vrste lutaka ističući specifičnosti i zakonitosti svake od njih, od povijesnog pregleda njhova razvoja, zatim tehnologiju kreacije i izrade te animaciju i praktičnu primjenu u kazalištu lutaka i radu s djecom. Detaljno se opisuju vrste lutaka poput: ručne lutke (ginjola, zijevalice), lutke na koncima (marionete), štapne lutke (javajke), plošne lutke (kazalište sjena), prstne lutke, bunraku i gigantske lutke. Unutar povijesnog pregleda promatramo same početke i pojavu određene vrste lutke te njenu afirmaciju i utjecaj na današnje lutkarstvo. Tehnološka razrada navedenih vrsta lutaka u knjizi vizualno je prikazana kroz skice, crteže i fotografije, koje detaljno prikazuju postupak kreiranja i izrade određene lutke. Ujedno se osim vrsta lutaka i njihovih specifičnosti važnost posvećuje scenografiji, kostimografiji i rasvjeti kao nezaobilaznom kontekstu kada je riječ o kazalištu lutaka. Važnost scenografije i njeno likovno i funkcionalno oblikovanje detaljno se opisuje uz prikaz različitih pozornica i idejnih rješenja. Ujedno se uz funkcionalnost opisuju materijali za izradu pozornica (teatrina) te likovni pristup simboličkom kreiranju prostora scene unutar kojeg egzistira lutka. Uz lutke i scenografiju, kostimografija i rasvjeta čine vizualni identitet svake lutkarske predstave. Knjiga pruža uvid u kostime i kostimografiju u lutkarskoj predstavi te opisno i kroz skice prikazuje načine na koji treba pristupiti kreiranju i šivanju kostima za lutke kako bi kostim vizualno i simbolički dodatno istaknuo karakter lutke. Rasvjeta u kazalištu lutaka doprinosi stvaranju atmosfere u predstavi, a publici omogućava da se fokusira na radnju i lutku, a s druge strane svijetlo glumca lutkara stavlja u drugi plan i čini ga “nevidljivim”, što dodatno doprinosi iluziji lutkarske predstave. U knjizi se prikazuju različiti načini osvjetljavanja pozornice, potrebna tehnička oprema i način organiziranja rasvjete ovisno o tipu lutke koja se koristi u predstavi.
Iako je lutkarstvo umjetnost koja ne poznaje dobne granice, najčešće se ipak vezuje uz dijete. Tomu svjedoče repertoari kazališta lutaka koji većinom nude predstave za djecu, a vrlo rijetko za odrasle. Zato je iznimno važno za svakog tko se upusti u proces stvaranja predstave za djecu da zna njihove razvojne karakteristike kako bi predstava prije svega bila primjerena za dijete. Stoga je poseban dio knjige posvećen djetetu, njegovoj igri s lutkom, pedagoškoj vrijednosti lutke za dijete te poticanju dječjeg stvaralaštva. Sadržaj se temelji na teorijskom pristupu s pedagogijskog stajališta o upotrebi lutke u radu s djecom rane i predškolske te osnovnoškolske dobi, a dopunjuju ga praktični primjeri iz autoričinog dugogodišnjeg iskustva umjetničko-pedagoškog vođenja lutkarskih skupina djece različitih uzrasta te rada sa studentima budućim odgojiteljima i učiteljima. Posebno poglavlje posvećeno je upotrebi lutke u odgojno-obrazovnom procesu s naglaskom na iskustveno učenje, djelovanje na procese socijalizacije i komunikacije, jezično izražavanje i stvaranje te ulogu učitelja i odgojitelja u poticanju dječjeg stvaralaštva kroz lutkarstvo. U ovom dijelu knjige naglasak je na poticanju kreativnosti djece i razvoju senzibilnosti za estetiku unutar lutkarskog medija, te u upoznavanju i svladavanju korištenja različitih materijala i likovnih tehnika u izradi lutaka, scenografije i kostimografije. Knjiga je namijenjena svima koji posjeduju interes za lutku i lutkarstvo bilo da se radi o početnicima ili profesionalcima.
MARIJANA ŽUPANIĆ BENIĆ rođena je 1977. godine u Zaboku. Diplomirala je razrednu nastavu, likovnu kulturu i predškolski odgoj na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2017. doktorirala je na doktorskom studiju Pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zaposlena je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta na katedri Umjetničkog područja Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Umjetničkim radom započela se baviti 1998. g. isprva kao članica grupe Fasade u Zagrebačkom kazalištu mladih istražujući lutkarstvo kao medij, posebice kreaciju lutaka, scenografiju, a potom se usavršavala na brojnim lutkarskim, plesnim i likovnim radionicama u zemlji i inozemstvu. Dobila je dvije stipendije za usavršavanje u umjetničkom području (Soros i UNIMA-e). Članica je Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske ULUPUH-a, Hrvatskog društva likovnih umjetnika HDLU-a i Međunarodne organizacije lutkara UNIMA. Izlagala je radove na dvanaest samostalnih i mnogim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te kao autorica i izvođačica sudjelovala u brojnim kazališnim projektima. Sudjelovala je kao voditeljica i evaluatorica na međunarodnom projektu Art@muse (Erazmus) u Zagrebu 2012. Suosnivačica je međunarodne umjetničko-znanstvene konferencije Arts and creativity in Education (ACE) koja promiče umjetnost u obrazovanju. Uz umjetnički rad bavi se i znanstvenim radom. Područja su njezina znanstvenog interesa metodika likovne kulture, istraživanja u umjetničkom području, kompetencije učitelja i odgojitelja, lutkarstvo i scenska umjetnost, različiti pedagoški pravci i pristupi u poticanju i razvoju dječjega likovnog stvaralaštva. Radno iskustvo započela je kao umjetnički pedagog u lutkarskom studiju ZeKaeM-a, zatim kao učiteljica u osnovnoj školi te kao voditelj mentor u Školi stvaralaštva Novigradsko proljeće. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu počela je raditi od 2006. kao vanjska suradnica, a od 2013. u stalnom je radnom odnosu. Od 2019. voditeljica je izvanrednog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nositeljica je kolegija Metodika likovne kulture, Prostorno plastičko oblikovanje te izbornog kolegija Vizualno oblikovanje lutkarske predstave, te sunositeljica na kolegiju Umjetnička istraživanja i istraživanja u području umjetnosti na poslijediplomskom doktorskom studiju Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskog i primarnog obrazovanja koji se od 2019. godine izvodi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Likovnu dramaturgiju i lutkarsku tehnologiju predaje na diplomskom studiju Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Vodi stručna usavršavanaja za učitelje i odgojitelje iz područja likovnih umjetnosti i lutkarstva s posebnim naglaskom na metodičke postupke u poticanju dječjeg stvaralaštva. Autorica je knjige O lutkama i lutkarstvu (Leykam international, 2009) te poglavlja u tri znanstvene knjige, ujedno je i objavila više znanstvenih i stručnih članaka u časopisima i zbornicima iz područja pedagogije. Od 2019. zamjenica je glavnog urednika Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje (CJE). Sudjeluje i izlaže znanstvene radove na međunarodnim znanstvenim konferencijama.