Kratki opis

Knjiga obuhvaća razdoblje od prve pojave čovjeka na tlu današnjih hrvatskih zemalja u starije kameno doba pa do razvoja prvih metalurških zajednica u bakreno doba. U uvodnom se dijelu objašnjava pojam prapovijesti u okvirima povijesti, njezine podjele i kriteriji na kojima one počivaju, izvori i metode proučavanja prapovijesti. Prva od četiriju velikih cjelina posvećena je starijem kamenom dobu, odnosno paleolitiku. U okviru toga poglavlja ukratko se prikazuje evolucija čovjeka i doprinos hrvatskih nalazišta i nalaza. Slijedi iscrpniji pregled života prapovijesnih ljudi na tlu današnje Hrvatske tijekom donjeg, srednjeg i gornjeg paleolitika. Druga cjelina daje pregled života ljudskih zajednica nakon završetka ledenoga doba s naglaskom na promjenama koje su posljedica geoloških i klimatskih promjena.Treća velika cjelina obuhvaća mlađe kameno doba ili neolitik, tumači pojmove neolitizacije i neolitičke revolucije, uzroke i razloge ključnih promjena gospodarskom, društvenom i duhovnom životu prapovijesnih ljudi. Posebno se taj razvoj promatra na području kontinentalne, a posebno jadranske Hrvatske u okviru općeprihvaćenih kronoloških periodizacija. Posljednja cjelina pripada prijelaznom razdoblju i transformaciji kamenog doba u metalna doba, odnosno bakrenom dobu ili eneolitiku sa svim njegovim specifičnim obilježjima od razvoja primarne metalurgije, tzv. revolucije sekundarnih proizvoda do društvenih diferencijacija i pojave prvih indoeuropskih populacija na tlu Europe. Razdoblja neolitika i eneolitika dobro su posvjedočena brojnim arheološkim nalazima i nalazištima kako u kontinentalnom tako i u primorskom dijelu Hrvatske, a mnoga od njih imaju iznimno važno mjesto u proučavanju spomenutih razdoblja u širem europskom kontekstu s obzirom na geografski položaj koji je od najstarijih vremena bio poveznica jugoistočne i srednje Europe te Sredozemlja.

Dr. sc. TIHOMILA TEŽAK-GREGL rođena je 28. svibnja 1954. g. u Zagrebu. Nakon mature na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1972. g. upisala je studij arheologije i engleskog jezika. Diplomirala je 1977. g. Kao diplomirani arheolog sudjelovala je tijekom 1977. i 1978. g. više mjeseci na zaštitnim arheološkim istraživanjima velikog prapovijesnog naselja u Vinkovcima. G. 1978. radila je kao referent za zaštitu spomenika kulture u Crikvenici, a 1979. kao bibliotekar u knjižnici Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1979. do 1983. zaposlena je u Arheološkom muzeju u Zagrebu kao kustos na prapovijesnoj zbirci. Poslijediplomski studij iz prapovijesne arheologije završila je 1982. g. obranivši magistarski rad “Horizont mlađeg halštata u Slavoniji i Srijemu s posebnim obzirom na njegove veze s Balkanom”, a doktorat iz područja humanističkih znanosti stekla je 1990. g. obranivši na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu  rad pod naslovom “Kultura linearnotrakaste keramike i njezina geneza na području sjeverne Jugoslavije”. Od 1983. g. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za arheologiju. U zvanje redovitog profesora izabrana je 2002., a od 2003. Predstojnica je Katedre za prapovijesnu arheologiju. Aktivno je  sudjelovala kao suradnik i/ili voditelj  u realizaciji više domaćih i međunarodnih  znanstvenih projekata. Sudjelovala je s priopćenjima na većem broju međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Bosni i Hercegovini. Urednica je struke arheologija u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu, članica je uredničkog odbora znanstvenog časopisa Opuscula archaeologica, te član povjerenstva Hrvatskog arheološkog društva za izradu arheološkog stručnog i znanstvenog terminološkog rječnika. Kao članica pročelništva Odjela za etnologiju, arheologiju, povijest umjetnosti i arhitekturu Matice hrvatske organizirala je i vodila veći broj tribina posvećenih problemima arheologije. Dobitnica je nagrade Josip Juraj Strossmayer za znanstveno djelo “Prapovijest” (sa suautorima S. Dimitrijevićem i N. Majnarić-Pandžić) za godinu 1998. s područja društvenih znanosti.