Kratki opis

Knjiga donosi pregled povijesti naših krajeva od dolaska na prijestolje cara Dioklecijana (284) do smrti cara Justinijana (565), neposredno prije masovnije pojave Slavena u našim krajevima. To je vrijeme preobrazbe antičke civilizacije u ranosrednjovjekovnu, koje predstavlja transformaciju sličnu onoj koju su prošle druge europske zemlje. Temelji se na sve češćoj praksi historiografije da kasnu antiku smatra posebnim razdobljem, a ne „prirepkom“ antike ili „uvodom“ ranoga srednjega vijeka.
Sadržaj:
Predgovor
1. Uvod
2. Dioklecijan i tetrarhija, 284 – 324.
3. Konstantin i njegovi nasljednici, 324 – 395.
4. Od podjele Carstva do pada Zapadnog Rimskog Carstva, 395 – 476.
5. Odoakar i Ostrogoti, 476 – 535.
6. Justinijanovo doba, 535 – 565.
7. Epilog antike

ROBERT MATIJAŠIĆ je rođen u Puli 1957., a diplomirao je arheologiju (A) i engleski jezik i književnost (B) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979. Od iste je godine bio zaposlen u Arheološkom muzeju Istre u Puli, kao kustos u Odjelu za antičku arheologiju. Sudjelovao je na terenskim istraživanjima arheološkog karaktera u čitavoj Hrvatskoj (Sesvete kod Zagreba, Vinkovci, Zadar), napose u Istri (Medulin, Červar, Rim kod Roča, Pula), a samostalno je vodio istraživanja nekropole i javne antičke arhitekture u Puli. Bio je ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli od 1991. do 1994. Objavio šest knjiga, gotovo osamdeset znanstvenih i pedesetak stručnih priloga u zbornicima i časopisima Hrvatske i svijeta (Slovenija, Italija, Francuska i dr.). Također je sudjelovao na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Slovenija, Italija, Francuska), uglavnom aktivno s priopćenjima (od kojih je najveći dio tiskan). U više je navrata boravio na kraćim studijskim boravcima na Sveučilištu u Padovi (1981), u Francuskoj školi u Rimu (Ecole Francaise de Rome, 1985, 1991), na Sveučilištu u Macerati (1997. i 1999), na Sveučilištu u Oxfordu (2004), na Sveučilištu u Bordeauxu III (2007. i 2008). Magistrirao je 1985. (Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium i njihova naseljenost od I. do III. stoljeća), a doktorirao 1994. (Gospodarska povijest antičke Istre: arheološki izvori za poznavanje društveno gospodarskih odnosa u Istri u antici, I-III st.). Od 1996. radi na Pedagoškom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci (danas Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), gdje predaje predmete povijesti staroga vijeka, danas u zvanju redovitog profesora. Vanjski je suradnik drugih fakulteta u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi (Rijeka, Zagreb, Zadar i Padova). Glavni je urednik časopisa "Tabula" (Filozofski fakultet u Puli), član uredništva časopisa "Histria antiqua" (Pula), "Annales" (Koper), "Vjesnik Državnog arhiva u Pazinu" (Pazin), "Agri Centuriati" (Pisa – Roma).