Kratki opis

Srednjovjekovno rapsko plemstvo dio je korpusa plemstva srednjovjekovnih dalmatinskih gradova organiziranih u komune. Unatoč tome struktura vlasti u rapskoj komuni (te s time u vezi udio plemića u njoj) u jednom vrlo značajnom segmentu bila je drugačija od strukture vlasti dalmatinskih komuna, poznate iz standardnih prikaza srednjovjekovne povijesti dalmatinskih gradova. Naime, rapsko plemstvo vlast na domaćem otoku u 14. stoljeću dijelilo je s pučanima. Veliko su komunalno vijeće na Rabu u to doba sačinjavale obje tadašnje glavne komunalne društvene skupine, plemići i pučani, a ne isključivo plemići. Takvo se stanje doima neuobičajeno za komune proizašle iz antičkih dalmatinskih gradova (civitas). Kako Rab možemo svakako ubrojiti među njih, ta činjenica traži razjašnjenje. Što je rapskome plemstvu davalo imanenciju ako to nije bilo članstvo u Velikom vijeću, kao u Dubrovniku, Splitu, Zadru ili pak Trogiru? Knjiga pruža detaljan pregled historiografskih elemenata rapske, jadranske i mediteranske srednjovjekovne povijesti prijeko potrebnih za rješenje tog pitanja. Nastala je na osnovu autorovog dugogodišnjeg istraživanja obimne arhivske građe, pohranjene na Rabu te u brojnim domaćim i stranim institucijama. U knjizi, priča o rapskome plemstvu u srednjem vijeku započinje u prvoj polovici 19. stoljeća, kada su plemići iz bivših mletačkih zemalja morali dokazivati svoje plemstvo novom suverenu, austrijskom caru. U činjenici da su vlast u Velikom vijeću nekada dijelili s pučanima, tadašnji su rapski plemići naišli na veliku prepreku u procesu dokazivanja vlastitog plemstva. Njihove poteškoće proizašle iz sveopćeg nerazumijevanja imanencije plemenitosti njihovih srednjovjekovnih predaka danas su sastavni dio rješenja tog zahtjevnog problema hrvatske srednjovjekovne povijesti.

DUŠAN MLACOVIĆ je rođen 22. 5. 1966. u Celju (Slovenija), osnovnu je školu pohađao u Rogaškoj Slatini, a srednju u Celju. Studirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, diplomirao god. 1992. Za diplomski rad "Rab v 14. stoletju" (Rab u 14. stoljeću) dodjeljena mu je fakultetska Prešernova nagrada za studente. Od 1994. zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani kako znanstveni novak, magistarski studij iz srednjovjekovne povijesti završio je 1997 godine magistarskim radom "Družbeni in ekonomski odnosi na Rabu v anžujski dobi 1358-1409 (Nobiles et populares)" (Društveni i ekonomski odnosi na Rabu u anžuvinsko doba 1358.-1409.). Doktorirao je disertacijom s naslovom "Rabsko plemstvo v poznem srednjem veku" (Rapsko plemstvo u kasnome srednjem vijeku) 2006. U godinama 2001-2003 bio je pročelnik odsjeka za gospodarstvo grada Rogaška Slatina, a u razdoblju 2003-2005 bio je istraživač i vođa projekata kod Znanstveno-istraživačkog centra Bistra Ptuj. Od 2006. kao asistent zaposlen je na odsjeku za Povijest Filozofskog fakulteta u Ljubljani (Oddelek za zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani), predaje povijest Jugoistočne Evrope u novom vijeku a bavi se srednjovjekovnom poviješću urbanih jadranskih sredina i tamošnjeg plemstva, poviješću slovenske balneologije te pitanjima interakcije urbane materialne kulturne baštine i razvitka. U naziv docenta izabran je 2008. in od tada predaje opću povijest srednjeg vijeka a od 2011 i srednjovjekovnu povijest Jugoistočne Evrope. U akad. godini 2011-12 gostujući je profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Član je Zveze zgodovinskih društev Slovenije te zamjenik glavnog urednika Zgodovinskega časopisa.